Cuvajmo resurse

More treba čuvati

Crnoj Gori,prema Konvenciji UN pripada oko sest hiljada kvadratnih kilometara,ispred obala Crne Gore, sto je zapravo 50% kopnene teritorije nase zemlje. Medjutim koliko je more ugrozeno gradnjom na priobalnom podrucju? Svijedoci smo da je gradnja na crnogorskom primoriju u drasticnoj mjeri povecana poslednjih godina. Svi se slazemo da treba da se iskoriste kapaciteti koje ova zemlja posjeduje,medjutim, uvijek treba voditi racuna kako to utice na zivi svijet u moru,stanovnistvo i na ostale aspekte primorskih gradova. Pretjerana gradnja negativno utice na zonu izmedju mora i kopna, jer upravo u toj zoni se odvijaju najintezivnije organske reakcije, na dubini od nekoliko metara. Svakodnevno smo u prilici da vidimo kamione koji sav odpad odlazu pored mora, ili u gorem slucaju, istovaraju direktno u more. Smatram da treba na kopnu odrediti lokacija za ovu svrhu, a da se postupci ove vrste strogo kaznjavaju od strane zakona. Takodje treba napomenuti da i kupaci uticu na morski akvatorijum. Cinjenica je da malo crnogorsko primorje tokom sezone ima povecan broj stanovnika,koji direktno uticu na kvalitet morske vode u ljetnjem periodu. Do skorasnji problem je bio i kanalizacioni sistem Boko-kotorskog zaliva. Sva kanalizacija je odlazila direktno u more, sto je znatno ugrozilo kvalitet morske vode, i uticalo da pojedini turisti imaju losa misljenja o ovom dijelu primorija. Kao posebnu ponudu,turistima treba omoguciti da probaju nase raznolike morske specijalitete, a ne uvozne, stoga kvalitet mora je veoma bitan za buducnost morskog svijeta. U pripremi su i naucni projekti,istrazivanja, eksperimenti kako bi ribarstvo na Jadranskom moru bilo odgovorno, jer u nasem je interesu da ove resurse sacuvamo.

Da li je tako

TURIZAM: ELITNE CIJENE BEZ POKRIĆA Rusi odlaze Na početku glavne turističke sezone u Crnoj Gori, u medijima bjesni pravi mali turističko-politički rat na posve neočekivanu temu, da li je ovogodišnja turistička sezona propala ili su u pitanju zlonamjerne glasine. Dok pojedini hotelijeri, ugostitelji, turističke agencije i vlasnici privatnog smještaja u panici tvrde da turista u očekivanom broju nema, vladine i opštinske turističke organizacije i vlasnici hotela bliski vladajućim strukturama, demantuju takve izjave. Stanje na terenu je zabrinjavajuće. Turistički poslenici drhte u neizvesnosti od toga da li će se crne slutnje i obistiniti. Prema podacima Nacionalne turističke organizacije u Crnoj Gori trenutno boravi oko 48.000 turista, što je po ocjeni ovog vladinog tijela, na istom nivou kao prošle godine. Direktor Nacionalne TO Saša Radović i glavni turistički inspektor Božo Vučeković obilaze ovih dana primorske opštine čiji čelnici izražavaju uglavnom zadovoljstvo pripremama za sezonu koje su obavljene „bolje nego ikada“, što je za rezultat imalo veoma uspješnu predsezonu. NTO najavljuje dolazak oko 1,3 milion turista koji će ostvariti oko osam miliona noćenja, pa će turistička privreda prihodovati više od pola miliona eura!! To je za oko 15 odsto više nego lani. ZVONA ZVONE: Da nešto ozbiljno škripi na startu glavne turističke sezone vidi sa na svakom koraku na Crnogorskom primorju. Zvona zvone na uzbunu, samo se iz Vlade i Ministarstva za turizam niko ne oglašava. Gotovo svi vlasnici brojnih turističkih agencija u Budvi, na koju otpada većinski dio ukupne posjete Crnoj Gori, slažu se u jednom: Smanjuju se ugovoreni kapaciteti za jul, avgust i septembar. To se ne pamti u istoriji crnogorskog turizma, sa izuzetkom nekih elementarnih nepogoda ili rata na primjer. Kako među strancima koji na odmor dolaze u Crnu Goru posljednjih godinapreovlađuju Rusi, velika otkazivanja aranžmana ruskih turoperatora potresaju ovih dana crnogorsku rivijeru. U budvanskom predstavništvu jednog od većih moskovskih turoperatora Travel Centar potvrđuju da je došlo do osjetnog smanjenja bukinga za smještajne kapacitete na Budvanskoj rivijeri. Razloga za iznenadno okretanje ruskog tržišta od Crnogorskog primorja, ima više. No osnovni razlog otkazivanja dolazaka ruskih turista leži u – visokim cijenama aranžmana za Crnu Goru. U odnosu na Egipat, Tursku, Bugarsku, koje su veoma popularne destinacije u Rusiji, Crna Gora je izuzetno skupa. Tu bratska ljubav mnogo ne pomaže. PODBACIO MARKETING: Hotelijeri su podigli cijene usluga, koje ne prati ogovarajući kvalitet, opšta je ocjena ruskih turista koji su boravili na Crnogorskom primorju. Rusi su veoma prohtjevni gosti, ističu u Travel centru. Specifični su, nisu u ranijem periodu mnogo putovali i sada obilaze svijet, troše, razgledaju i mogu da naprave tačnu procjenu nivoa usluga. Za njih važi pravilo da na svaki uloženi euro u aranžman, nose pet eura koje će da potroše. I pored toga oni su u šoku zbog naših cijena u hotelima, restoranima, naročito ribljim, zbog cijena hrane, robe, svega. Cijene su u turizmu opasnije od atomske bombe, slikovito kažu ruski predstavnici. Ko ne umije to da osjeti padne, poslije čega se jako teško diže. Pored povećanja cijena više je strateških grešaka koje je Crne Gora napravila u posljednje vrijeme kojima se odbija sve interesantnije rusko tržište. Primjera radi, u svijetu je trenutno najatraktivnija moskovska turistička berza. Na njoj ove godine nisu bili prisutni crnogorski ministar turizma i direktor nacionalne TO. Crna Gora je nedavno otvorila turističko predstavništvo u Frankfurtu i planira otvaranje istog u Londonu. Ali ne i u Moskvi odakle joj dolazi najveći broj turista. Podbacio je i marketing, kojeg u Rusiji gotovo i da nema. U moskovskom metrou mogu se vidjeti panoi sa predjelima hrvatske obale. Crnogorskih pejzaža nema. Nepopularna je odluka da se nakon 10 godina letenja na relaciji Moskva-Tivat ruski putnički avion IL-80 sa 360 putnika, koji je dva puta nedjeljno dovodio turiste, skrene na aerodrom u Podgorici. U trenutku kada su aranžmani bili već ugovoreni, uz obrazloženje da stvara preveliku buku. Ruski predstavnici su ubijeđeni da iza toga stoje određeni privatni interesi. TALAS OTKAZA: Brojke su neumoljive. Stižu, za sada nepotvrđene vijesti, da je agencija ER Turs stornirala 30 odsto kapaciteta u TN Slovenska plaža. Da je u zakupljenih 150 kreveta u privatnom smještaju u Svetom Stefanu, došlo oko 30 gostiju. Da se otkazuju ugovoreni kapaciteti u hotelu Qwin Montenegro. Travel centar ima u zakup oko 400 ležajeva u budvanskim hotelima i oko 300 u privatnom smještaju. Trenutno imaju „jako puno praznih kapaciteta“. Dok su Sveti Stefan ove godine potpuno izbacili iz ponude. Po anketama koje se nakon dolaska prave sa posjetiocima, moglo se naslutiti da će do naglog zaokreta u interesovanju za Crnu Goru doći. Među brojnim primjedbama naročito se ističe loš servis u hotelima sa puno zvjezdica, koje su na mnogo nižem nivou od onog koji cijena obećava. Gosti se žale na prljavštinu, buku, gradilišta i na zagađeno more. Budva je po ocjeni mnogih nazvana – grad kontejnera. Jedan od većih problema je i siva ekonomija. Šetalište u Budvi je puno „divljaka“ koji organizuju izlete po Crnoj Gori. Na štetu kvaliteta takvih usluga i agencija koje se time bave. Država to toleriše. ODLAZE I SRBI: Pored naglog povećanja cijena svih proizvoda i usluga usred sezone, turiste koji su naumili da automobilima krenu za Crnu Goru dočekao je novi namet. Eko taksa i zabrana unošenja hrane. Samo administracija bez osjećaja za mjeru i trenutak može donijeti odluku da uvede dažbinu u visini od 10-150 eura, zbog zagađenja navodno čiste i zdrave životne sredine u koju turisti dolaze. Moćnija i uređenija turistička zemlja, Hrvatska takvu taksu nije uvela. Samo tri dana nakon donošenja uredbe o zabrani unošenja hrane, Hrvati su tu odluku poništili. Izračunali su da im je od toga važniji dolazak stotina hiljada Čeha koji vole da nešto od hrane sa sobom i ponesu. Odluka Vlade Crne Gore usmjerena je uglavnom prema gostima iz Srbije, Mađarske i Češke, kojima je to očigledno bila kap koja je prelila čašu skupoće. Na listi dokaza da elitne cijene turističkih usluga na Crnogoskom primorju ničim nisu opravdane, pored buke građevinskih mašina, visoko mjesto zauzima – gužva. Tijesno je na plažama, putevima, u gradu. Zidalo se zidalo godinama, bez plana i reda. Pričalo se o elitnom, a gradio masovni turizam. Za čuvenu bespravnu gradnju, sada stižu računi. Elitnog turizma u gradu zbijenih ružnih kuća - nema. Hoteli ne mogu biti ostrva, izolovana od sindikalnog okruženja. Kao jedan od razloga što je turista iz Rusije sve manje, pominje se okolnost da su ruski građani postali vlasnici nebrojenih stanova, kuća i hotela na Crnogorskom primorju, posebno u Budvi. Sada u njima ljetuju ili se i sami bave turističkom djelatnošću. Međutim, za globalne promjene na turističkom svjetskom tržištu, čiji je dio i Crna Gora, to nema presudnog značaja. Rusi su ipak u značajnom broju zaobišli Crnu Goru i otišli na njima prihvatljivija mjesta.

Crna Gora – biser Mediterana, po mnogo cemu je posebna, smjestena je na jugu Jadranskog mora. Nigdje necete naci, na tako malom prostoru, toliko prirodnog bogatstva, ljepote, pitomih plaza, bistrih jezera, brzih rijeka i predivnih planina – osim u Crnoj Gori. Ujutru se mozete probuditi na prekrasnoj obali Jadranskog mora, rucati na jezeru, a uvece uzivati setajuci planinama Crne Gore. Crna Gora je mjesto koje vas nece ostaviti ravnodusnim.

Na samom jugu velikog plavetnila Jadranskog mora, u njedrima balkanskih planina, smjestena je Crna Gora. Ova lepotica divlje prirode obasuta je superlativima kakve bi svi pozeljeli. Na malom prostoru, okupili su se : more sa predivnim plazama, rijeke sa jedinstvenim kanjonima, bistra jezera i gorostasne planine. Takva ljepota oduzima dah i pri prvom susretu svaki putnik vecno ostaje zaljubljen u Crnu Goru.

Crna Gora - ljepota od koje zastaje dah.

Gdje je Crna Gora? Crna Gora je zasigurno jedna od najzanimljivijih tačaka na svijetu. Iako pokriva svega oko 14.000 km2 i ima tek oko 670.000 stanovnika, njen doprinos svjetskoj kulturnoj baštini utoliko je i veći. Tokom vijekova svoje bogate istorije Crna Gora je opstala i ostala jedan od najsvjetlijih primjera borbe za slobodu i za sopstveno postojanje i mjesto kome se uvijek govorilo sa pijetetom. Hrišćanska, muslimanska, ilirska, vizantijska, turska i slovenska civilizacija ovdje su se stopile čineći Crnu Goru dovijeka raskrsnicom kulture i istorije.

Crna Gora mijenjala je svoje ime mnogo puta. Od latinske oblasti pod nazivom Prevalis, preko srednjevjekovne države Zete, do savremenog Crna Gora, kako se mijenjalo ime, tako se i prostor, zahvaljujući svim civilizacijama koje su na njemu kraće ili duže boravile, pretvarao u mozaik civilizacijskih tekovina. Ovaj kvalitet Crne Gore i danas je, u svijetu njen najcjenjeniji aspekt ...

Za uzivanje

Boka Kotorska Wallpapers	Kotor Wallpapers
Sveti Stefan Wallpapers	Njegusi Wallpapers
Lovcen Wallpapers	Gospa od Skrpjela Wallpapers
Skadarsko Jezero Wallpapers	Perast Wallpapers
Rijeka Crnojevica Wallpapers	Ostrog Monastery Wallpapers
Piva Wallpapers	Random Montenegro Wallpapers

Sta stranci pisu o nama

Last year I led the first Mountain Travel Sobek group to Montenegro (and the first American group to its interior mountains in almost 20 years).

As we penetrated the interior, it became obvious that Montenegro has true wilderness unknown in most of Europe, as its plunging gorges, high peaks, many rivers, isolation, and rugged terrain have left most of the land untouched. The Tara is in a stunningly steep-walled, thousand-meter-deep limestone gorge, its color that other-worldly turquoise blue with exceptional clarity that you see on only a few rivers in the world. I couldn't wait to raft it!

John Yost, 55
Murphys California
Mountain Travel Sobek

Honored as one of National Geographic Traveler Magazine's 50 Tours of a Lifetime for 2007; also selected as one of National Geographic Adventure's best new adventures for 2007.

"In many ways, National Geographic Traveler has been calling the shots like it sees them for the last 23 years, telling you the best places to go in the world. But it wasn’t until last year that we decided to compile a formal list of what we considered to be 50 of the world’s best guided tours. There’s a clear demand by travelers for truly authentic experiences, so we’ve scoured the field for trips that delve deep, provide uncommon access and, most importantly, pave the way for interaction with local people.

Our second annual collection of the world’s best tours reflects a new travel ethic: It’s possible to have electric experiences while traveling with tour companies that truly know the ropes. We used to turn our nose up at organized tours. No more — not with offerings provided by this group."

Source: National Geographic Traveler 2nd Annual Tours of a Lifetime Special Issue, October 2007:
"Tours of a Lifetime: 50 of the World´s Best Trips", page 107

Udruzenje turistickih novinara Crne Gore

U svecanoj sali CNP u 13 casova odrzana je osnivacka Skupstina Udruzenja Turistickih novinara Crne Gore. Za predsjednika je izabran gospodin Nikola Perkovic, a za potpredsjednika gospodja Svetlana Popovic. Izabrna je i upravni odbor koji broji pet clanova. Udruzenje turistickih novinara Crne Gore donijelo je svoj Statut. Pomenuto udruzenje predstavljeno je kao samostalna organizacija gradjana kojima je glavno zanimanje novinarstvo. Sjediste udruzenja je u Podgorici.

Boka- nevjesta Jadrana

Bokokotorski zaliv, jedan od najljepših na svijetu, najjužniji fjord u Evropi, čijom obalom se prostiru drevni gradovi, srednjovjekovne i barokne palate, riznice kulture i umjetnosti. Nad njim stražare masivi Orjena i Lovćena.
Centar zaliva je Kotor, grad pod zaštitom UNESCO-a...

Boka će vas jednako očarati bilo da joj priđete morem ili se u nju spustite s kopna. Putniku se čini kao da su se planine raspukle i pustile more da uđe u njihove skute. To je najjužniji fjord u Evropi.

Nad tankom linijom obale nadvile su se visoke planine, štiteći je od surove klime sa sjevera. Zbog toga je Boka oaza mediteranske vegetacije: agava, palmi, mimoza, oleandera, kivija, nara, ljekovitog bilja ... Dok je na njenim vrhovima snijeg, u podnožju u isto vrijeme cvjetaju ruže, kamelije i mimoza.

Zaliv je prirodno podijeljen na četiri manja: Hercegnovski, Risanski, Kotorski i Tivatski. Kao biseri, duž obale nižu se gradovi, riznice istorije, umjetnosti i ljepote.

KOTOR je stari pomorski i kulturni centar. Vjekovima je bio raskrsnica trgovačkih puteva i pod jakim uticajem Mletačke Republike. Zaštićen je od planinskog zaleđa čvrstim odbrambenim zidom građenim još u doba Vizantije. U gradu opasanom zidinama nalaze se brojni kulturno-istorijski spomenici, palate, katedrale, crkve – živa istorija. Poznat je po karnevalima i feštama, koje se održavaju ljeti i zimi. Pored Kotora nalazi se Dobrota, mjesto u kome su sačuvane brojne palate nekadašnjih pomoraca i brodovlasnika.

PERAST je postojbina mnogih pomoraca svjetskog glasa i primjer grada koji je čitavom svojom sudbinom bio okrenut moru. Stilom života je podsjećao na Veneciju sa kojom je imao žive trgovačko-kulturne veze. Pun je ostataka starih plemićkih palata, koje samo nagovještavaju nekadašnji sjaj i bogatstvo. U jednoj od njih, palati Bujevića, smješten je Muzej grada. Perast je bio svojevremeno centar pomorske obuke u koji su dolazili i ruski boljari da bi učili vještine pomorstva. Zato se ovo mjesto smatra kolijevkom ruske flote. Pred Perastom se nalaze dva ostrvca, jedno prirodno drugo vještačko: Gospa od Škrpjela i Sv. Đorđe. Ova dva ostrva predstavljaju izuzetnu turističku atrakciju.

RISAN, antički Rison, poznat je po ostacima kulture starog vijeka. U njemu su pronađeni ostaci vile jednog rimskog patricija sa podnim mozaicima, koji po ljepoti ne zaostaju za onim rađenim u rimskim palatama toga doba. Na teritoriji tog grada bila je prestonica ilirske kraljice Teute.

HERCEG NOVI je grad koji se nalazi na samom početku Bokokotorskog zaliva. Njegov izgled je ilustracija njegove burne istorije. To je simpatična mješavina romaničkog, vizantijskog i orijentalnog stila upakovana u mediteranski milje. Danas je to grad cvijeća, svi njegovi prozori okrenuti su ka suncu i moru. Jedan je od najtoplijih gradova Jadrana. U njemu treba posjetiti Muzej i Arhiv grada, Galeriju moderne umjetnosti, kao i Stari grad sa Sahat-kulom.

Tekuci problem

Uticaj svinjske (meksičke) gripe na turizam

Pored svijetske ekonomske krize, koja je već pokazala svoje negativno djelovanje na turizam- kao privrednu granu, svijet je ovih dana zadesila još jedna nesreća. Riječ je o svinjskoj gripi koja je već uzela na stotine života širom Amerike, a od danas ima žrtava i u Evropi. Iako se još ne znaju sve informacije o novonastaloj gripi, ljudi u velikom broju odkazuju svoja poslovna i turistička putovanja. Dokaz tome su naftne kompanije koje tvrde da je strah od gripe učinio da ljudi izlaze iz svojih domova samo u najhitnijim slučajevima, dok korišćenje automobila se svelo na minimum. Kad pendemija uzme maha, očekuje se da će pad prodaje nafte biti čak i 40%. Dal nam sve ovo govori da će turizam doživjeti globalni krah? Ostaje samo nada da svinjski grip neće uzeti globalnog maha, jer u suprotnom saobraćaj izmedju “zaraženih zemalja“ i onih koje još to nisu, će biti zatvoren, što znači da i turistička putovanja će biti zaustavljena. Takodje i sama razmišljanja ljudi će više biti okrenuta ka očuvanju zdravlja, nego ka odmoru i rekreaciji.

Komovi

Pješačenje po Komovima Zadivljujući prizori planinskog masiva na liticama Kučkog i Vasojevićkog Koma. Pogled prema nepreglednim planinskim vijencima, Šumama Katunima I siđismo prema njima, kad tamo veseli ljudi, u kućama koje se zovu stanovi Katunska kafana Predprazničko veče A onda polako mrak poče da pada.

• 
  

• 
  

Mala država duge tradicije, stjecište različitih kulturnih i religijskih uticaja na granici Istoka i Zapada, Crna Gora je danas multikonfesionalna i multietnička sredina, poznata po toleranciji i skladnim odnosima njenih naroda.

Crnogorska specifičnost

Današnja, moderna Crna Gora nastala je i održala se na duhu plemensko-bratstveničke tradicije, elementa snažne društvene kohezije. Taj istorijski crnogorski specifikum, rijedak u Evropi, obnovljen je krajem 15. vijeka, u posebnim okolnostima i pred viševjekovnom prijetnjom otomanske imperije. Bratstvo je nešto poput škotskog klana, a više bratstava na jednom području čine pleme. Gotovo svaki stanovnik Crne Gore zna kom plemenu i starom bratstvu pripada. To je sastavni dio folklora, a pojedina crnogorska plemena i klanovi, posebno pripadnici starijih generacija koje žive u starim selima, očuvali su karakteristične razlike u govoru, lokalne običaje, način pripreme hrane... Kada kročite na neku od crnogorskih planina, po starim nepisanim zakonima, kročili ste na teritorije, pašnjake i katune crnogorskih plemena.

Tragovi

Tragovi ljudskog prisustva na prostoru današnje Crne Gore potiču iz vremena paleolita, o čemu svjedoči arheološki lokalitet Crvena stijena. Prve poznate etničke grupe, brojna plemena Ilira, ovdje žive između petog i drugog vijeka prije nove ere. Nakon toga, ovaj prostor postaje dio imperijalnog Rima i njegove provincije Prevalis, o čemu svjedoče brojna naselja gradskog tipa, koja se formiraju oko nekadašnjih ilirskih naseobina – Doklea, Municipium "S", Meteon, Budva, Ulcinj, Risan i dr.

Nakon propasti velikog Rimskog carstva, prostor koji je pokrivala provincija Prevalis postaje dio Vizantije, čije granice sredinom VI vijeka zaposijedaju Sloveni. Trebalo je da prođe nekoliko vjekova da romanizovano starosjedjelačko stanovništvo asimiluju hristijanizovani Sloveni. Tokom IX vijeka začeta je prva državna organizacija, da bi to jezgro jačalo za vrijeme arhonta Petra, i od kraja X vijeka, za vrijeme kneza Vladimira postalo poznato kao slovenska Duklja, koja od XI vijeka nosi naziv Zeta. Zetska Vladimirova knjaževina za vrijeme dinastije Vojislavljević (XI –XII vijek) postaje kraljevina, sa sopstvenom crkvenom organizacijom – Barskom nadbiskupijom. Krajem XII vijeka teritorija Zete je pod vlašću srpskih dinasta Nemanjića. S njihovim uticajem jača pravoslavlje u do tada katoličkoj Zeti, ali nadbiskupija koju su izdejstvovali Vojislavljevići traje do danas.
U drugoj polovini XIV i tokom XV vijeka Duklja-Zeta obnavlja državni suverenitet, odnosno prevlast preuzimaju zetske feudalne familije. Od XV vijeka Crnom Gorom upravljaju gospodarske porodice Balšića i Crnojevića. Nove političko-istorijske okolnosti nastaju pojavom moćnih otomanskih osvajača koji u to vrijeme nezaustavljivo prodiru i osvajaju jugoistok Evrope. Sa njima će se voditi viševjekovna borba, koja punu snagu dobija od momenta kada nad crnogorskim plemenima, snagom krsta i mača, kormilo preuzmu Petrovići.
Od XVII vijeka Crnom Gorom upravlja dinastija Petrović-Njegoš. Vjerski poglavari su ujedno i svjetovni gospodari, i taj period vladavine, takozvani vladikat, traje punih 155 godina, nakon čega se uspostavlja knjaževina, a potom i kraljevina. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Crna Gora postaje međunarodno priznata država.

Nakon Prvog svjetskog rata i pada dinastije Petrović-Njegoš, Crna Gora ulazi u sastav novoformiranih južnoslovenskih država – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, potom i kraljevine Jugoslavije. Poslije povratka dijela državnog suvereniteta, nakon Drugog svjetskog rata, Crna Gora kao republika, federativni činilac, pripada FNRJ, SFRJ, Saveznoj Republici Jugoslaviji, državnoj zajednici Srbija i Crna Gora.

Većinskom odlukom građana, Crna Gora 21. maja 2006. obnavlja nezavisnost i postaje međunarodno priznata država.

Razliciti trendovi ponude

Ukus Japana u Crnoj Gori

Obzirom da Budva pretenduje na titulu jedne od najprestižnijih svjetskih turističkih metropola, neizostavan dio takvog imidža su svakako najmoderniji i najposjećeniji restorani u svijetu – a to zvanje bez sumnje pripada restoranima japanske kuhinje. Još jedan uspješan pokušaj isticanja Budve na turističkoj mapi regiona je postojanje Japanskog restorana „Promenada“ koji posluje u okviru hotela Splendid Conference & Spa Resort u Bečićima. Kvalitet ponude u potpunosti odgovara standardu najluksuznijeg hotela u Crnoj Gori, jer su u pitanju nesvakidašnji specijaliteti servirani u mirnom i prijatnom ambijentu na samoj obali mora. Ono što može zaintrigirati mnoge je činjenica da, iako su restorani ovog tipa prepoznatljivi upravo po sušiju – jelu koje se priprema najčešće od morskih algi, pirinča i sirove ribe, u ponudi restorana „Promenada“ mogu naći najraznovrsnija jela na bazi mesa i povrća poslužena sa specifičnim sosevima i prilozima karakterističnim za kuhinje dalekog Istoka.

Mapa

Svojim položajem Crna Gora pripada srednjem Mediteranu, odnosno južnoj Evropi. Nalazi se između 41°52’-43°42’sjeverne geografske širine i 18°26’-20°22’istočne geografske dužine. Na sjeveru se graniči sa Srbijom, na jugoistoku sa Albanijom, s juga je od Italije dijeli Jadransko more, a na zapadu susjedi su joj Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

Da li je tako?

Elitni turizam otporan na recesiju

U kompaniji Petera Munka kažu da nema zime za investicije jer očekuju će se dobar deo njih naći u tivatskoj marini

Budući izgled marine za megajahte Porto Montenegro

Dok globalna finansijska tržišta trese jedna od najvećih ekonomskih kriza, u kompaniji „Adrijatik marinas“ Petera Munka, koja u Tivtu gradi marinu za megajahte „Porto Montenegro“ tvrde da recesija neće uticati na dinamiku radova i investicije. Partneri vlasnika kompanije „Berik Gold“, Petera Munka su ruski oligarh Oleg Deripaska, francuski multimilijarder Bernar Arno, vlasnik prestižnih modnih brendova „Luj Viton“ i „Prada“ i naslednici bankarske dinastije Rotšild, Jakob i Natanijel.

Od pomenutih imena milijardera koji prema najavama Vlade Crne Gore i „Adrijatik Marinasa“ otvaraju najprestižniju marinu za superjahte na Mediteranu, bolju od onih u Monaku, Sen Tropeu i Kanu, najveći gubitnik u planetarnoj finansijskoj krizi je Oleg Deripaska. Ruski oligarh, nezvanični svetski kralj aluminijuma u projektu „Porto Montenegro“ učestvuje prema nezvaničnim informacijama sa 20 odsto kapitala, a finansijska i bankarska kriza je najviše pogodila tržište strateških sirovina kojima se on bavi. U crnogorskoj javnosti se sve više špekuliše da Deripaska napušta podgorički Kombinat aluminijuma uz razmirice sa crnogorskom vladom, istovremeno tražeći potporu ruske države kako bi umanjio gubitke izazvane svetskom ekonomskom krizom. Upućeni kažu da recesija nije mnogo pogodila ostale učesnike projekta jer se Munk bavi zlatom, Arno prestižnim modnim proizvodima, a Rotšildi su među najbogatijima na planeti.

„Zahvaljujući značaju i reputaciji koju imaju naši investitori, globalna finansijska kriza ne utiče na dinamiku radova u izgradnji marine. Bez obzira što svetska ekonomija trenutno nije u najboljem stanju, vlasnici jahti koje mi planiramo da privučemo u Porto Montenegro i dalje imaju svoje brodove, vole da plove na njima, obilaze atraktivne lokacije i troše svoj novac na tim mestima. Svetska finansijska kriza definitivno će imati posledice na destinacije masovnog turizma, ali elitni turizam je mnogo otporniji na recesiju. To je još jedan dokaz da je razvijanje elitnih destinacija kakva će biti Porto Montenegro pravi put razvoja crnogorskog turizma.“, odgovora na naše pitanje Maja Vujašković, predstavnica za štampu „Adrijatik Marinasa“. Ona najavljuje da će marina „ukoliko sve bude u redu sa procesom pribavljanja dozvola, sledećeg leta primiti prve jahte“.

„Upravo smo završili rekonstrukciju pristaništa 2 koji je model kvaliteta našeg projekta. Završili smo i uklanjanje postojećih objekata kao i testiranje tla koje je neophodno za definisanje strukturnih zahteva zgrada koje ćemo graditi. Ovo je veoma kompleksan projekat koji zahteva mnogo pripremnih radova koji možda nisu vidljivi, ali su neophodni za kvalitet i raznolikost objekata koje ćemo graditi.“, tvrde u „Adrijatik Marinasu“. Svetskim morima trenutno krstari oko 7.000 superjahti, do kraja sledeće godine gradi se još 916 pa u kompaniji Petera Munka kažu da nema zime za investicije jer očekuju će se dobar deo njih naći u tivatskoj marini.

Ekonomski stručnjaci ističu da se globalna finansijska kriza mora odraziti i na ovakav projekat u kome učestvuju veliki berzanski mešetari. „U Crnoj Gori finansijsko poslovanje javnih preduzeća nije transparentno, učesnici projekta ’Porto Montengoro’ sastaju se i dogovaraju u inostranstvu, a nama ostaju samo spekulacije.“, tvrde ekonomisti.

Prva faza marine „Porto Montenegro“ treba da bude završena do 2011. godine, a na građevinskom prostoru bivšeg „Arsenala“ zasada je remontovan samo jedan mol.

Brosure

Otkrijte nepoznate staze južnog Jadrana...3.000 kilometara biciklističkih staza. Crnogorske planine, do sada neotkrivene, su u cijeloj oblasti Sredozemlja jedinstvene. 3 MB.